Primeiru-Ministru TMR informa situasaun Dezastre Naturais no Vasina ba Prezidente Repúblika Lú Olo


Dili, loron 8 fulan abril 2021 – Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, akompañadu ho nia Vise Primeiru-Ministru na’in rua, Armanda Berta dos Santos no José Reis, kinta ne’e hala’o enkontru semanal ho Prezidente Repúblika, Dr. Francisco Guterres Lú Olo iha rezidénsia Xefe Estadu nian iha Farol, [Palasiu Bairru Pite afetadu inundasaun] hodi informa kona-ba situasaun rua, ida mak kona-ba dezastre naturais nian no nia konsekuénsia sira no mediada emerjénsia saida mak Governu atu foti para normaliza fali estragus ne’ebé iha, no asuntu ida seluk mak kona-ba vasina ne’ebé iha kuarta semana ne’e hala’o ona lansamentu, nu’udar sinal di’ak ba luta kontra COVID-19.
“Enkontru ida ne’e enkontru semanal, hanesan ita-boot sira hatene kada kinta enkontru semanal ho Prezidente i ohin ami informa buat rua, em primeiru lugar informa kona-ba dezastre naturais ho nia konsekuénsia ne’ebé ita hotu hatene, no medida saida mak Governu atu toma para minimiza no mós normaliza fila fali situasaun. Segundu informa mos kona-ba COVID, katak horisehik ita hahú vasina, sinal ida di’ak, Governu kontinua halo esforsu paraké ita sei hetan tan vasina ba ita nia sidadaun sira, hanesan horisehik ha’u dehan iha Bairru Formoza ne’ebá katak ita iha tinan ne’e remata pelumenus maior parte timoroan sira bele hetan vasina hotu”, informa Xefe Governu ba jornalista sira hafoin reuniaun ho Xefe Estadu.
Liután Xefe Ezekutivu esplika, kona-ba dezastre naturais nian, Governu to’o ohin rezista ona ema mate 42, populasaun besik rihun 2 mak lakon sira-nia uma, infraestrutura públika sei iha faze identifikasaun, enkuantu populasaun rihun 13 resin mak afetadu no dezlokadu iha pontu 12 iha Kapitál Dili.
Governu daudaun ne’e atu buka hela levantamentu ba estragus sira tantu infraestruturas públika no uma komunidade sira nian, hodi prepara planu di’ak nune’e bele halo intervensaun.
Esplikasaun hosi Primeiru-Ministru kona-ba dezastre naturais:
“Kona-ba situasaun dezastre naturais nian, nia estragus ne’e boot, ema mate 42 ona, populasaun sira ne’ebé lakon sira-nia uma besik 2000, populasaun afetadu 13 mil ne’ebé mak daudaun ne’e refujiadu iha fatin-fatin, naturalmente fahe ba grupu tolu; ida mak sira nia uma lakon totalmente, sei halo levantamentu família ne’ebé lakon uma totalmente ne’e hira no iha ne’ebé, para ita haree oinsá mak tempu oin mai bele apoiu sira, segundu uma fahe ba grupu tolu; ida, aat liu, aat natón no aat kmaan[…]Governu halo levantamentu, halo sokorru hotu i prepara planu mai oin para ajuda ita-nia sidadaun sira, hadi’a filafali infraestrutura sira ne’ebé iha, se ita-boot sira haree iha pate infraestrutura nian, Mota Komoro hosikedas baliza Aileu nian to’o tasi pratikamente moru sustentasaun ba hotu i estrada trosu balun pedasuk-pedasuk monu ba mota laran, ne’e ita tenke hadi’a, se la hadi’a mak tinan oin mai fali, Dili bele nabeen tiha. Segundu ita iha mota Maloa, ké iha leten ne’ebá nakfera, ponte badak, bee lori ai-tahan mai sulan, terseiru ita haree ba mota sira Bekusi nian, Bekora, Loes, Nunura no fatin sira seluk ke nia kustu avaliasaun em jerál ne’e ultra pasa millaun 100”. HOTU/M-GPM
