Diskursu hosi S.E. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak iha Serimónia Asinatura Kompromisu Timor-Leste nian Halakon Tuberkuloze

Diskursu hosi S.E. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak iha Serimónia Asinatura Kompromisu Timor-Leste nian Halakon Tuberkuloze
Salaun City 8, loron 30 fulan-setembru tinan 2021, tuku 16:30
Exelentísima Ministra Saúde Oitavu Governu Konstitusionál
Exelentísimu Koordenadór Rezidente Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste
Exelentísimu Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde nian iha Timor-Leste
Belun Partisipante sira
Dadeer di’ak
Atu halakon Tuberkuloze, moras ida-ne’ebé kontajioza makaas, inkapasitante, no dalaruma halo ema mate, la’ós de’it objetivu ida-ne’ebé define ona iha Planu Nasionál Saúde ka Programa Governu Konstitusionál VIII nian, nu’udár imperativu Saúde Públika no devér konstitusionál ida nian ne’ebé asume ho ita-nia sidadaun sira ne’ebé hakarak hetan direitu ba moris saudavel ne’ebé konkretiza ona.
Tuberkuloze ne’e, hanesan moras ida-ne’ebé ho podér transmisaun boot liuhusi via respiratória no kontájiu lalais tebtebes, ne’ebé konsidera hanesan flajelu ida husi moras aat sanulu ne’ebé hamate ema barak iha Mundu ne’e, no sai nu’udár obstákulu sériu ida ba sosiedade ne’ebé hakarak sai moderna no dezenvolvida, bele afeta ba kualkér kualidade moris ema nian la haree ba ninia pozisaun ekonómika no sosiál.
Maski nune’e, iha prevalénsia ne’ebé boot husi moras ida-ne’e ho ema sira ne’ebé presiza ita-nia tulun no preokupasaun, ema sira ne’ebé presiza liu, vulneravel, desfavoresidu sira país nian, ne’ebé maka hasoru dezafiu sira hodi promove komportamentu saudavel iha alimentasaun, ijiene ka prevensaun ba moras infektokontajioza sira.
Ohin ita halibur malu iha ne’e hodi hafoun objetivu boot ne’ebé asume husi País iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) no prevee ona iha Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS), ne’ebé asina ho ita-nia parseiru dezenvolvimentu sira, Kompromisu Timor-Leste nian ida hodi Halakon Tuberkuloze.
Ita iha esperansa atu alkansa, iha tinan lima oinmai mudansa konkreta no signifikativa sira iha luta ne’ebé book ita atu kontra moras ida-ne’e.
Esperansa ne’e sei haforsa, husi mobilizasaun meiu foun no rekursu sira, iha kombate ne’ebé lidera husi Ministériu Saúde, nivel nasionál, hodi promove vontade foun, estabelese parseria foun no implementa espíritu saúde familiár foun no komunitária.
Espíritu ida ne’ebé bele promove sidadaun, autoridade lokál, organizasaun públika no organizasaun naun-governamentál sira-nia partisipasaun ida di’ak liu ho objetivu komún hodi harii país ida saudavel liu no livre husi moras ho prevensaun no tratamentu disponivel, hanesan Tuberkuloze.
Ita hakarak halo liután, ho meiu sira ne’ebé maka disponivel, maibé ita presiza ema hotu nia kolaborasaun, ho forma integrada, ho estratéjia multisetoriál, tanba Tuberkuloze la’os de’it autoridade saúde ka Governu nia obrigasaun, maibé mós devér síviku ida husi sidadaun ida-idak.
Senhora no Senhor sira
Konvidadu sira
Prátika internasionál sira ne’ebé di’ak liu hatudu mai ita atu Halakon Tuberkuloze la’os de’it ambisaun ida ba prevensaun no kura, maibé medida ida ne’ebé presiza no ejizente ba prosesu dezenvolvimentu ida ne’ebé di’ak.
Dezeju ba modernidade, progresu, inovasaun, empriendedorizmu, produtividade no hasa’e rendimentu ekonómiku, bele atinje de’it ho populasaun ida formada, ativa no saudavel, ne’ebé reprezenta país ida nia rikusoin loloos.
Investe iha luta hasoru Tuberkuloze no moras sira seluk ne’ebé ho risku hada’et nian ne’ebé aas, la’os de’it despeza ida, maibé desizaun justa ida husi kualkér governu ne’ebé hakarak Povu no País nia susesu.
Kompromisu ne’ebé ohin ita asina, hakarak halo no hadi’a liután iha tinan 5 (lima) oin mai, besik ba ema sira ne’ebé iha risku boot liu, ema infetada ka inkapasitada sira ba moras ne’e, ho serbisu, esforsu, apoiu maka’as liu no asisténsia ida di’ak liu, ho investimentu no solidariedade boot liu, ne’ebé aloka ba prioridade importante Saúde Públika nian.
Risku ida ne’ebé afeta ema kuaze 508, iha kada abitante 100.000 iha Timor-Leste, ne’ebé reprezenta taxa insidénsia boot liu daruak iha rejiaun Sudeste Aziátiku no ida ne’ebé mak aas liu iha Mundu tomak.
Ita la kontente ho númeru sira ne’e, ita mós nunka konforma ho rezultadu ne’ebé ita hetan iha tinan hirak ikus ne’e.
Iha sentidu ida-ne’e nu’udár Xefe Governu, ohin ita renova ita-nia komprimisu ne’ebé maka la hatene kole hodi halakon Tuberkuloze!
Komprimisu ida ne’ebé apela ba ita-nia partisipasaun iha divulgasaun no sensibilizasaun ba sidadaun sira ba identifikasaun kazu foun sira. Iha referénsia ba instituisaun espesializada sira, iha solidariedade ida-ne’e, ne’ebé feto no mane timoroan sira merese no justifika asisténsia ida boot liu no apoiu ne’ebé koordena entre Governu, ba sosiedade sivil, ukun-na’in relijiozu sira, ukun-na’in lokál sira no família sira, hodi serbisu hamutuk ho forma atu prevene no kura moras ida-ne’e.
Komprimisu ida boot tebes, entre servisu no sidadaun sira, karik bele lori kampaña sosializasaun no prevensaun, ba uma ida-idak, husi odamatan ida ba odamatan seluk, tuir ezemplu sira iha família saúde nian ne’ebé di’ak liu.
Komprimisu ida ne’ebé iha vantajen ba investimentu hosi parseiru sira dezenvolvimentu nian, sira ne’ebé destaka iha Fundu Globál, Ajénsia Koperasaun Koreana( KOIKA), Organizasaun Mundiál Saúde( OMS), Organizasaun Mundiál ba Migrasaun sira( OIM), Governu Austrália no organizasaun sosiedade sivil oin-oin, entre sira seluk, ne’ebé mak ami agradese tebes;
Bele mós aproveita prezensa no formasaun ne’ebé hala’o husi rekursu espsializadu profisionál saúde, tékniku no péritu internasionál sira, ne’ebé hato’o ami-nia gratidaun kle’an.
Ha’u termina ho liafuan ida ne’ebé insentivu no enkorajamentu ba sira hotu ne’ebé maka loron-loron serbisu ho família no sira ne’ebé maka vítima ba Tuberkuloze iha Timor-Leste. Ami konta ho imi-nia esforsu, empeñu no dedikasaun, atu hamutuk, ita bele hapara Tuberkuloze ba Timoroan sira-nia moris!
Ba Timor-Leste ida livre husi Tuberkuloze!
Ba Nasaun ida ho sidadaun saudável no bele dezenvolve ninia potensiál!
Ba nasaun ida ho Saúde Públika, ne’ebé modernu liu no Saudável!
Maromak haraik bensaun ba ita hotu
Obrigadu Barak.