Diskursu S.E. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak nian iha serimónia entrega Vasina AstraZeneca rihun 300 hosi Governu Austrália

Diskursu S.E. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak nian iha serimónia entrega Vasina AstraZeneca rihun 300 hosi Governu Austrália (improvizu)
SAMES Kampu Alor, kuarta loron 11 fulan-Agostu, tinan 2021
Uluk nana’in ha’u hakarak fó saudasaun espesiál ba Nai Diretór SAMES ho nia ekipa tomak ne’ebé konvida ona ha’u mai vizita ita-boot sira-nia fatin ne’e hafoin dezastre foin dadauk ne’e. Dezastre naturais destrói no estraga ita-nia ai-moruk barak, apresia ita-boot sira-nia serbisu, dedikasaun no empeñamentu atu konserva ita-nia ai-moruk sira ho di’ak hodi bele uza no tau matan ba ita-nia sidadaun sira.
Ha’u mós hakarak agradese ba Sra. Ministra Saúde tanba bele konvida ha’u mai iha eventu espesiál ida ne’e, fó liafuan balun ké talvez primeira vez mak ha’u partisipa iha entrega vasina husi país amigu sira hanesan Austrália no país sira seluk ne’ebé fó ba ita atu bele asiste ita-nian sidadaun sira, tanba ne’e ha’u kontente loos.
Foin dadauk Governu liuliu Komisaun Interministerial COVID ne’ebé ha’u lidera, trasa liña orientasaun tolu importante para iha ne’e ba oin hodi ko’alia ba komportamentu Governu nian tomak. liña orientasaun ne’e nia objetivu ida de’it, halo nusa mak avansa lalais ba normalizasaun.
Liña orientasaun primeiru/guideline primeiru, maka hanoin katak atu luta maka’as halo COVID zero iha ita-nia rain, ne’e iluzaun ida, ba ha’u haree hanesan iluzaun, tanba COVID sei la lakon, nia sei hela ho ita na medida ké nia dezenvolve, nia hetan mutasaun, nia hetan variantes seluk í dependendo nia variante sira ne’e ninia nivel agresividade aumenta ou diminui, kontinua afeita nafatin ita, sidadaun sira, i entaun moras ida ne’e provavelmente ita sei konsidera hanesan moras baibain (endémika) i ita sei moris hamutuk ho nia iha tempu naruk.
Segundu maka kampaña vasinasaun, dalan mesak atu bele minimiza risku ba ita, ita-nia sidadaun sira para ké lori ita ba faze normalizasaun. Ita defini meta ida 70% para ké ita fila-fali ba normalizasaun, i 70% ne’e só iha possível sé ita hetan vasina, i ohin primeira vez ita hetan 300 mil dala ida de’it, ida ne’e só possível tanba ita-nia país amigu sira, doador sira ne’ebé halo esforsu no fó kontribuisaun para ké ajuda ita atinje ita-nia meta ida ne’e, tanba ne’e ha’u hakarak lori ha’u nia naran rasik, lori VIII Governu Konstitusionál nia naran, lori Estadu no povu Timor tomak, hakarak hato’o agradesimentu espesiál ba Governu Austrália liuliu ba ha’u nia amigu Señór Primeiru-Ministru Scott Morrison no Sr. Embaixadór ba serbisu di’ak parseria ida ne’e, ha’u hatene katak Austrália garante ba Timor 1.5 milloins até tinan ne’e remata í na medida de possível kontinua nafatin fó para ké ho kontribuisaun ne’ebé país sira seluk fó, sistema COVAX, Portugal, Japaun, Nova Zelandia no país sira seluk ne’ebé laran kmanek kontinua fó ba Timor, bele ajuda minimiza risku iha vida populasaun Timor-Leste nian.
Ha’u mós la haluha fó agradesimentu espesiál ida ba reprezentante Organizasaun Mundial Saúde (OMS), parseiru ida importante loos ké dezde primeiro momentos la’ós de’it iha Timor maibé iha mundu tomak, bele haforsa parseria ida ne’e paraké serbisu hamutuk hodi minimiza risku ba sidadaun sira, ba umanidade tomak iha mundu, ho mós reprezentante Organizasaun UNICEF ne’ebé ajuda transporta, sosa no hetan ai-moruk vasina sira paraké hakbiit Timor hodi enfrenta situasaun ida ne’e.
Terseiru guideline maka iha ne’e ba oin, Governu hakarak responsabiliza sidadaun sira ne’ebé la simu vasina ba sira-nia risku, sira-nia vida rasik. Iha tempu badak Governu sei ezije funsionáriu públiku hotu-hotu ne’ebé serbisu iha Estadu, só tama serbisu bainhira sira iha kartaun vasina nian. Ne’e komesa halo ona iha Universidade sira, iha país balun komesa halo ona i iha Timor ita sei ezije ida ne’e, por ezemplu iha Estadu Unidus empreza sira só autoriza funsionáriu ne’ebé vasinadu, ida ne’ebé laiha hela iha uma até hasai nia husi serbisu. provavelmente iha Timor ita sei uza ida ne’e, para ké ita-nia sidadaun sira labele ábitu ezije Governu de’it, akuza Governu de’it mas sira rasik komesa sente, i tuir moto saúde nian katak ‘ha’u nia saúde iha ha’u nia liman rasik, ha’u mate ou ha’u moris sala ne’e, loos ne’e sei iha ha’u nia liman’, entaun ne’e guideline tolu ne’ebé Governu sei uza para ké orienta komportamentu Governu ne’ebé ha’u lidera iha ne’e ba oin.
Tanba ne’e mós ha’u hakarak aproveita oportunidade ida ne’e hodi agradese Komisaun Interministerial ne’ebé lidera husi Señora Vise Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál ba ita-boot sira-nia esforsu kampaña sensibilizasaun ne’ebé hale’u Timor laran tomak paraké sensibiliza ita-nia sidadaun sira hodi fiar, ema sira ne’ebé hakarak sira nia di’ak í la’ós fiar sira ne’ebé hakarak sira nia aat, i liu-liu sira ne’ebé kampaña propaganda bosok iha Facebook sira.
Ha’u mós hakarak parabeniza serbisu no empeñamentu boot ne’ebé Ministériu Saúde halo, pesoál sira hosi Ministra Saúde no Nai Diretór sira to’o funsionáriu ki’ik ne’ebé loron kalan durante besik tinan ida resin tama ba tinan rua ita-boot sira sakrifika ita-boot sira-nia an atu servi ita-nia sidadaun sira. Dala-barak ha’u triste, bainhira ita-boot sira hetan ofensa, agresoins iha fatin-fatin, ita Timor Katólika barak liu hanesan sarani ita aprende dehan “labele halo ba ema seluk buat ne’ebé o lakohi ema seluk halo ba o”, mais na verdade iha ita-nia rain iha ema ne’ebé laiha sensibilidade no atinje, prejudika, ofende sira ne’ebé sakrifika sira-nia an ba sira nia di’ak rasik, laiha sentimentu gratidaun, sentimentu gratidaun ne’e buat di’ak ida ké ser umanu tenke iha, maske ema nia kontribuisaun ki’ik maske la signifikante maibé ne’e boot, tanba nia hakarak ita-nia di’ak. Señora Ministra Saúde transmite ba Profisionais Saúde sira hotu ha’u nia respeitu, admirasaun no solidariedade ba sira, ba Institusoins sira kooperante F-FDTL, PNTL no instituisaun sira hotu ne’ebé kontribui durante tempu difisil ba kombate COVID, ha’u-nia haku’ak boot.
COVID-19 moras ida ké pratikamente fila ita ema nia komportamentu no hahalok ba 360 graus. Por exemplo ha’u toman re’in ha’u nia kaben, tinan ida resin ha’u la re’in nian tanba de’it labele fó ezemplu at ba sira seluk, oan sira la rei, ne’e signifika katak profundamente atinje ita sidadaun, ser umanu ne’ebé ita hatene manifesta ita-nia ho paixaun, domin ba ita-nia próximo, mate sira iha ita limita ema nia partisipasaun, kazamentu sira iha ita limita ema nia partisipasaun, ne’e sakrifísiu boot ida ba ita hotu, tanba ne’e “Ha’u hakarak parabeniza sidadaun sira ne’ebé simu tiha ona vasina segunda doze, sira ne’ebé simu ona primeira doze to’o iha ita-boot sira nia tempu favór ida hakat lalais vasina, tanba iha portugés dehan hanesan ne’e “A morte é certa na hora incerta” mate ne’e loos iha tempu ne’ebé laloos’, dalaruma ita hasoru malu di’ak hanesan ne’e aban ida la mai ne’e hatudu katak moras ida ne’e risku tebes tanba ne’e labele lakon tempu. Ba populasaun inan-aman sira, oan joven sira ne’ebé seidauk simu. ha’u lori ita hotu nia naran husu ba ida-idak iha ne’ebé de’it, iha foho, iha sidade, iha mota kuak ka iha rai lolon para vasina, tanba laiha milagre, vasina dalan ida bele salva vida sira”.
“Ha’u kalan-kalan dalaruma haree iha Facebook, iha News sira iha mundu tomak, ema sira ne’ebé inisialmente halo kampaña kontra vasina barak depois iha ona Óspital ho tubo iha ona ibun laran, sira halo kampaña mezmu ko’alia ladi’ak, sira husu atu ema hotu labele halo tuir sira no ba vasina, ha’u hanoin ita labele tuir dalan ida ne’e, tanba iha português dehan “o arrependimento vem depois” arependementu mai mós tarde ona, tanba ne’e Ministériu Saúde, Organizasaun Mundial Saúde (OMS), UNICEF no parseiru hotu-hotu ne’ebé iha Timor inklui Governu no Estadu Timor ninia hanoin ida de’it salva vida lori Timor ba fali normalidade, i para ida ne’e ita tenke atinje 70%.
Ohin ita iha ona 42% primeira doze, no segundu doze.Ho montante boot ida ne’ebé ita simu agora, ha’u fiar iha tempu badak sei ita kumpri ajenda ne’ebé Komisaun Interministerial aprezenta no aprova iha Konsellu Ministru, ha’u fiar katak finais Setembru hanesan ne’e ita bele ba normalidade fila-fali, provavelmente ita sei[…]Ha’u la hatene ne’e espekulasaun de’it mas provavelmente iha Outubru ita la avansa fali ba Estadu Emerjénsia, ita ba normalidade, sira ne’ebé la simu hanesan ohin ha’u dehan sira mak tanggung jawab/responsabiliza sira-nia an rasik, tanba ita halo ona buat ne’ebé ita bele halo, ita labele halo liu hodi paraliza ita-nia nasaun ba ida ne’ebé lakohi kontribui.
Tanba ne’e dala ida tan Señór Embaixadór, ha’u kontente loos ba ita-boot nia serbisu maka’as ba Governu no povu Austrália nian no parseiru dezenvolvimentu sira hotu, pratikamente kombate COVID-19 sai tiha kauza ida ita hotu nian, mundu tomak nian. Iha Timor iha momentu difisil ida ne’e sente saída mak solidariedade, saída mak parseria, saída mak serbisu hamutuk, ne’e iha valór ida boot tebetebes reflete ita hotu ninia espíritu umanismu, amor próximo, tanba ne’e ha’u hakarak dala ida tan agradese boot loos.
Ha’u husu SAMES, ha’u hatene ita-boot sira-nia kondisoins susar, Señora Ministra ohin halo apelu ba Señór Ministru Finansas, Señór Ministru Finansas ema ida jenerozu maibé nia mós ezijente, ha’u espera katak bele tulun ita-boot sira, ne’e importante tebes i presiju ita-boot sira hateten saída mak hakarak, tanba saída, tanba iha fatin barak i ha’u nia esperiénsia iha Governasaun dala ruma husu tiha osan mas depois atu ezekuta labele, planu dalaruma ita susar, para ita husu tinan oin ita nia planu tenke iha ona, ne’ebé ha’u hare Señór Ministru hanesan fó apoiu tanba ne’e ha’u mós fó apoiu, karik Señór Ministru sai tiha mak hanoin fila ne’e la’ós ha’u nia kulpa, ne’ebé dala ida tan parabéns i espera katak ida ne’e sei salva 300 mil vidas iha ita-nia rain.
Obrigado barak ba ita boot sira nia atensaun!