Tetum Portuguese English
Skip to content

REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE

Primary Menu

  • Inísiu
  • Primeiru Ministru
    • Estrutura VIII Governu Konstitusional
    • Biografia
    • Kontaktu PM
  • Gabinete Primeiru-Ministru
    • Representante Autorizadu
    • Divisaun no Autoridades
    • Antigu PM
    • Governu Anterior
    • Projetu Sira
  • Governu
    • Konsellu Ministru
    • Eskritóriu Governu Sira
    • Polítika no Konstituisaun Governu
  • Sekretaria Governu
    • Rezolusaun Governu
    • Sekretáriu Governu
    • Komitê Ministeriais Sira
    • Anúnsiu Sekretáriu
  • Komunikadus
    • Oportunidade
      • Oportunidade Servisu
      • Tender
    • Eventu Sira
    • Entrevista
    • Notísia
      • NasionálNasionál
      • Internasionál
    • Galeria
    • Komunikadu Imprensa
    • Diskursu Sira
  • Covid19
  • Home
  • Sala de Imprensa
  • Diskursu
  • Intervensaun S.E. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak nian iha serimónia toma pose Vogal sira ba komisaun elaborasaun planu rekuperasaun ekonómika (audio)
  • Nasionál
  • Diskursu

Intervensaun S.E. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak nian iha serimónia toma pose Vogal sira ba komisaun elaborasaun planu rekuperasaun ekonómika (audio)

1 year ago
https://www.gpm.gov.tl/wp-content/uploads/2020/06/Intervensaun-PM-Taur-Matan-Ruak-nian-iha-toma-pose-Vogal-Komisaun-Planu-Rekuperasaun-ekonomika_18-Junu-2020.mp3

Intervensaun S.E. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak nian iha serimónia toma pose vogal sira ba komisaun elaborasaun planu rekuperasaun ekonómika

Palasiu Governu, loron 18 fulan Juñu 2020

 

Bem-vindu!

Governu hotu-hotu ne’ebé liu ona halo esforsu boot para que kria kondisoins ba ita-nia povu atu hetan buat tolu importante. Ida, vida naruk no saudavel. Rua, koñesimentu teknolojia no inovasaun ka adapta ita-nia an ba iha evolusaun mundu ohin loron nian. Tolu, padraun de vida ida di’ak no dignu i ida ne’e sira halo oinsá esforsu konsentra iha oinsá maka eleva rendimentu sidadaun sira-nian no kombate dezigualdade sosiais no rejionais, ne’e Governu sira konsentra nia atensaun iha área lima importante, área sosiál ne’ebé fokus ba igualdade oportunidades no asesu ba servisu públiku sira, área ekonómika ne’ebé ko’alia kona-ba produtividade kresimentu no empregu, infraestruturas ne’ebé fokus ba konetividade, kompetitividade no integrasaun ita-nian nasionál tantu rejionál no internasionál mellora ita-nia infraestrutura sira iha áreas hotu-hotu hanesan estrada, portu, aeroportu no komunikasoins,  no institusionál presta servisu ida efisiente ba ita-nia sidadaun sira,  kria ambiente negósiu ida ne’ebé di’ak, no kria kondisoins para que kada vez mais ita-nia sosiedade, ita-nia sidadaun sira bele fó sira-nia kontribuisaun para partisipa iha dezenvolvimentu ita-nia nasaun nian. E por ultimo setor ambiental ne’ebé ita konsentra iha uzu de rekursu ne’ebé utiliza teknolojia ida que amigo do ambiente ho nia tranzisaun ba ekonomia verde que la danifika ita-nia ambiente que amigo ba ambiente liuliu.

Progresu ita hetan, situasaun la fasil satán hanesan ohin señór Prezidente Komisaun dehan, ita kontinua esesivamente dependente fundu petrolíferu i esforsu ida ne’e naturalmente sei kontinua halo iha tempu badak/kurtu no mediu prazu, se ita la halo esforsu atu kore an husi ida ne’e. Saida mak Governu ida ne’e halo? Se ita-boot sira hatene Governu ida ne’e tama iha momentu ida muito komplikadu, sei difisil liu iha ita nia país, ita iha krize polítika ne’ebé afeta ita-nia estabilidade governativa, ita-nia paíz funsiona na baze de duodesimu depois ita resesaun 2017-2018, no rekuperasaun ida iha 2019 mais de 4% i ita tama fila fali iha duodesimal, i iha espekulasaun katak provaveldade ita iha kresimentu negativu iha 5-6%. Se ita haree didi’ak iha senáriu haat mas senáriu haat ne’e agrupa iha senáriu rua importante, iha modelu rekuperasaun nian ida otimista que ita bolu modelu V, tun sa’e fali kedas hanesan ita foin dadauk iha 2017-2018 que resesaun tinan 2 tuituir malu mas 2019 ita sa’e fali, iha ida que nia tun nia sa’e ladi’ak, nia tesik, nia sa’e fali ne’e modelu U ne’e modelu rua que ekonomista sira bolu dehan otimista. Pesimista mak ida W no L, nia tun, nia sa’e ladi’ak, nia tun fila fali mak nia foin sa’e i ne’e lori tempu, ida seluk L, nia tun sa’e ladi’ak i nia tesik de’it. Naturalmente hanesan governu ha’u-nia preferénsia hanesan  mak V, tun sa’e fali, só que é presiza ita agresivu iha ita-nia medidas no mós fokus iha área sira ne’ebé importante liu mas também la’ós, ida ne’e ita enfrenta dezastre naturais dala rua que kuaze ninia kontabiliza mais de 50 milloins de dólares amerikanu, efeitu dezastre naturais mai iha bens públiku no mós sidadaun sira, ita iha COVID-19 moras que afeta mundu tomak inklui Timor, felizmente ita sai di’ak i espera katak Maromak rona ita que mantein ida ne’e, karik ita haree situasaun sira iha paíz barak iha mundu tomak normalmente sira hetan moras ida ne’e sira sa’e to’o ikus sira tun/reduz mas depois avalancha mosu fali, hanesan kazu Nova Zelandia, Xina que buat ne’e komesa fila fali enkuantu seidauk iha vasina, enkuantu seidauk iha kura, mas pior liu hanesan ohin dehan ita iha impaktu ekonómiku sosiál i Governu fó atensaun maka’as loos liuliu ba impaktu sosiál, medidas ekonómika no estabilizasaun ne’e ho valor mais de 142 milloins, ita-nia esforsu halo nusa mak minimiza reforsa implementasaun ezekusaun duodesimal para que karik nia iha pelumenus nia labele tun liu, para kuandu ita ba faze seguinte rekuperasaun no kresimentu, ita-nia esforsu ne’e mais ou menus lalika halo esforsu boot ona mas esforsu uitoan bele ajuda ita sa’e ba iha nivel sira seluk.

Iha planu estabilizasaun enkuantu ita halo ezekusaun ita hanoin ba planu rekuperasaun ida ne’e mak ha’u konvida ekipa Señór Prezidente Komisaun i agora ho partisipasaun ekipa nian para bele prepara ita-nia planu ba rekuperasaun no kresimentu ne’e. Tanba saida mak ita presiza kria ekipa ida? Em primeiru lugar para ita bele hetan nú mínimu konsensu posivel, sosiedade tanba ne’e situasaun ida espesiál hanesan ohin dehan Koronavírus ne’e la’ós de’it krize ida, mas a cima de tudo oportunidade ida ba ita i entaun iha momentu ida ne’e hanesan oportunidade para ita bele hetan nú mínimu konsensu iha área sira importante ba investimentu. Segundu maka define prioridades klaras ne’ebé ita hanoin katak nesesáriu atu halo investimentu. Terseiru maka rekursu uitoan ne’ebé ita iha ita tenke barani investe se ita hakarak normaliza fila fali ita-nia ekonomia iha ita-nia rain i objetivu tolu ne’e mak ita kria komisaun ida ne’e.

Naturalmente ha’u-nia orientasoins ba membru Governu sira atu fokus iha área tolu importante, área ida mak mantein reforma sira ne’ebé planeia iha 2019 que bele abilita posibilita governu ne’e mais efisiente posivel, reduz burokrasia no seluseluk ne’ebé halo governasaun ne’e todan demais, segundu mak fokus ba área produtividade no empregu, ita-nia investimentu tinan barak konsentra iha empregu liuliu iha kapitál dezenvolvimentu, produtividade ita neglijensia uitoan i espera katak ne’e oportunidade ida que ita halo investimentu ida ne’e, i terseiru maka reforsa kapasidade Rejilénsia, ita haree foin dadauk Saúde kuandu COVID iha ita halai tun sa’e buka fatin, ne’e hatudu katak ita la preparadu ba krize sira mas também la’ós de’it sistema nasionál de saúde, na área edukasaun, seguransa alimentar no área sira seluk que ita presiza reforsa para que aumenta ita-nia kapasidade atu reziste iha momentu sira krize maibé naturalmente ita-boot sira sei haree, halo avaliasaun ida, diagnóstiku ida para haree ita iha ne’ebé ona? primeiru, segundu haree meia tendências mundial, rejionais i nasionál ne’e daqui mediu prazu oinsá mak mundu funsiona i halo nusa mak Timor integra nia an no mós makro ekonomia para haree pasu saida mak ita sei fó iha futuru. Husi ha’u-nia Governu, ami disponivel para apoiu ita-boot sira tuir posibilidade sira ne’ebé iha, i espera katak iha tempu badak ita bele hetan planu ida ne’e. Ne’e laos de’it hanesan ohin dehan define áreas importante de investimentu, orsamentu saida mak ita presiza, mas liuliu para abilita ita bele kapitaliza apoiu tantu internasionál, tantu bilateral no multilateral para halo investimentu no ajuda ita lao ba oin com mais segurança e com mais esperança.

Tanba ne’e parabéns ba ita-boot sira, konta ho ha’u-nia apoiu pesoál, konta ho ha’u-nia membru governu sira tomak e desejo susesu ba ita boot sira hotu. OBRIGADU BARAK

 

 

 

Media PM

https://www.gpm.gov.tl

See author's posts

Continue Reading

Previous Evakua traballadór timoroan iha rai li’ur, asuntu ne’ebé Primeiru-Ministru informa ba Xefe Estadu iha reuniaun semanal kinta-feira ohin
Next Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak fó pose Prezidente no vogais ba Komisaun Elaborasaun Planu Rekuperasaun Ekonómika

Archive

Notisia Ikus

  • Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak simu vasina AZ doze rihun 300 hosi Governu Austrália-agradese Governu Austrália August 11, 2021
  • Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak orienta ona Inspetoria Jeral Estadu halo auditoria ba vasina ne’ebé hetan estragus iha HNGV August 11, 2021

National News

  • Nasionál
  • Notisias

PM TMR informa seguransa fronteira no evolusaun COVID-19 liuliu iha Munisípiu Ermera ba PR Lú Olo iha reuniaun semanal ne’e

1 week ago
  • Nasionál
  • Notisias

Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak enkoraja populasaun Ermera simu vasina kontra COVID-19

1 week ago
  • Nasionál
  • Komunikadu Imprensa

Komunikadu Imprensa : 𝐏𝐫𝐢𝐦𝐞𝐢𝐫𝐮-𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐮 𝐓𝐚𝐮𝐫 𝐌𝐚𝐭𝐚𝐧 𝐑𝐮𝐚𝐤 𝐦𝐚𝐧𝐢𝐟𝐞𝐬𝐭𝐚 𝐬𝐨𝐥𝐢𝐝𝐚𝐫𝐢𝐞𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐛𝐚 𝐤𝐨𝐦𝐮𝐧𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐄𝐢𝐬 𝐌𝐞𝐫𝐤𝐚𝐝𝐮 𝐊𝐨𝐦𝐨𝐫𝐨 𝐧𝐞’𝐞𝐛𝐞́ 𝐚𝐟𝐞𝐭𝐚𝐝𝐮 𝐡𝐨𝐬𝐢 𝐢𝐧𝐬𝐞́𝐧𝐝𝐢𝐮 𝐨𝐡𝐢𝐧 𝐦𝐚𝐝𝐫𝐮𝐠𝐚𝐝𝐚

2 weeks ago
  • Nasionál
  • Notisias

PM-Taur Matan Ruak informa evolusaun COVID-19 no prosesu vasinasaun ba PR-Lú Olo iha reuniaun semanal ne’e

3 weeks ago

International News

  • Internasional
  • Notisias

Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak simu vasina AZ doze rihun 300 hosi Governu Austrália-agradese Governu Austrália

1 day ago
  • Internasional
  • Diskursu

Diskursu S.E. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak nian iha Lansamentu ba Programa Prémiu Nasionál  Nutrisaun nian

3 days ago
  • Polítika Governu i Konstituisaun
  • Internasional
  • Diskursu

Diskursu hosi S.E. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak iha sorumutu Timor-Leste ho Parseiru sira Dezenvolvimentu nian

2 weeks ago
  • Internasional
  • Notisias

Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak orgullu ho rehabilitasaun Aeroportu Baukau

1 month ago
  • Internasional

Diskursu S.E. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak nian iha serimónia lansamentu tau fatuk dahuluk ba rehabilitasaun Aeroportu Baukau

1 month ago

Konaba GPM

  • Kontaktu PM
  • jobs
  • Privacy
  • Funcionárius
  • Media

Follow us

  • facebook
  • twitter
  • youtube

Eventu Tuirmai / Info

There are no upcoming events at this time.

Edifisiu

Copyright © All rights reserved. | | Apps & System Development.