NOTA BA IMPRENSA : SORUMUTU KONSELLU MINISTRU LORON 20 FULAN FEBEREIRU 2019

Dili, 20 de Febereiru 2019: S.Exa. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, kuarta-feira ohin prezide reuniaun ordináriu Konsellu Ministru semanal iha Palasiu Governu, ho ajenda sira hanesan, hahú Konsellu Ministru halo aprovasaun kódigu konduta ba Membru VIII Governu Konstitusionál, ne’ebé sei sai hanesan instrumentu autoregulasaun hodi regula no orienta kona-ba komportamentu lisitiu no étiku hosi membru Governu sira nian iha ezersísiu funsaun lorloron.
Konsellu Administrasaun Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL), aprezenta ba Konsellu Ministru kona-ba regulamentu na regra jerál Banku Sentrál nian ba aplikasaun sistema garantia kréditu ba empreza ki’ik no mediu sira. Sistema ida ne’e hanesan programa públiku liuhosi Estadu ne’ebé mak sei responsabiliza ba risku kréditu ho Banku komersial sira no ho objetivu atu promove empreza no kriasaun ba kampu serbisu, inisiativa ba formalizasaun no kresimentu hosi empreza ki’ik no médiu, fasilita asesu kréditu iha sétor importante sira, no kontribui espansaun asesu serbisu bankária no finanseira nian.
Konsellu Ministru mós análize aprezentasaun husi operador telekomunikasaun foun ho naran Ceslink, (kompañia nasionál), hanesan konsórsiu nasionál ne’ebé kompostu hosi empreza teknolojia informátika no konsórsiu Oka-D’tel, hanesan operadór telekomunikasaun dahaat iha Timor-Leste. Ceslink hakarak oferese serbisu telekomunikasaun nian ho kualidade, baratu, fasil atu asesu no ho teknolojia modernu
efisiente hodi bele garante internet ho velosidade ne’ebé mak aas no ligasaun telefone iha área Timor laran tomak no garantia seguransa ba informasaun konfidensiál komunikasaun nian.
Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, aprezenta proposta Dekretu-Lei, ne’ebé mak aprova husi Konsellu Ministru, kona-ba alterasaun dahuluk ba Rejime Promosaun Pessoal ba Karreira Administrasaun Públika. Alterasaun ida ne’e, altera artigo 70, Dekretu-Lei n0 1/2018, 24 Janeiru, hodi define limite másimu 10% husi total ema ne’ebé mak halo kategoria ou grupu profisionál ne’ebé mak konkorda ho promosaun.
Konsellu Ministru mós aprova proposta Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Primeiru Ministru, kona-ba promosaun asaun limpeza jerál hosi aglomeradus populasaun, ho objetivu mobiliza organizasaun husi sosiedade sivíl sira hodi bele hamutuk ho órgaun no funsionáriu husi administrasaun públika no eskola sira hotu iha realizasaun asaun limpeza iha espasu públiku, no haforsa liután komitmentu no determinasaun Estadu iha konkretizasaun direitu ba sidadaun hotu-hotu no ba ambiente ita ema nian, saudável no ekolójikamente ekilibradu. Asaun koletiva limpeza jerál sira ne’e hala’o hahú tuku 14:00 oras no 17:00 oras, iha loron sexta-feira kada fulan, no sei hahú iha loron 22 fulan Febereiru 2019.
Ministra Finansas iha ezersísiu, Sara Lobo Brites, aprezenta proposta Rezolusaun Governu, ne’ebé aprova hosi Konsellu Ministru, kona ba regra sira no kritériu selesaun, jestaun no avaliasaun ba investimentu efetuada hosi Fundu Petrolíferu nian. Ho rezolusaun ida ne’e, Governu sei deside manifesta kokordánsia no apoiu regra sira no kritériu hodi halo aplikasaun Fundu Petrolíferu nian iha operasaun petrolífera, liuhosi selebrasaun tranzasaun komersial sira ho intermédiu hosi Timor Gap-EP. Lei no lejizlasaun tama iha vigor ho konsiderasaun natureza no ho tipu investimentu respetivu sira, objetivu estratéjiku ba Estadu Timor-Leste, hodi permite utilizasaun fundu petrolífera atu avansa ho dezenvolvimentu ne’ebé signifikante iha área petrolífera, hodi kria benefísiu inúmeru iha finanseira, ekonómiku no sosiál ba povu Timor-Leste no permite diversifikasaun dezenvolvimentu ekonomia nasionál. HOTU
