Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak Simu Audiénsia Ekipa Organizasaun OECD

Dili, 28 Outubru 2019: S.Exa. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, segunda-feira ne’e iha Palasiu Governu, simu iha audiénsia vizita Adjuntu Xefe Divizaun ba Orsamentasaun no Despeza Públika hosi Organizasaun ba Kooperasaun no Dezenvolvimentu Ekonómiku (Organisation for Economic Co-operation and Development-OECD), Andrew Blazey, ho akompañadu hosi Ana Maria, Kolombiana-Amerikana, ne’ebé lidera Serbisu ba Divizaun Governansa-Infraestrutura no Parseria Públika-Privada.
Iha enkontru ne’ebé hetan akompañamentu mós hosi Kordenadóra Unidade Planeamentu Monitorizasaun no Avaliasaun (UPMA), Brígida Brites Soares ne’e, Ekipa OECD esplika ba Xefe Governu kona-ba sira-nia prezensa iha Timor-Leste, ne’ebé atu halo avaliasaun ba implementasaun roteriu orsamentu bazeia ba programa ne’ebé Governu ne’e hahú implementa ba tinan 2019 nian.
Xefe Governu aproveita biban ne’e agradese tebes ba ekipa OECD ne’ebé fasilita ona Governu Timor-Leste halo planu orsamentu bazeia ba programa no husu atu fó mós hanoin krítiku ba Governu hodi bele melloria di’ak liután planeamentu programa ba tinan sira tuir mai.
Kordenadóra UPMA, Brígida Brites Soares esplika: “Tinan kotuk sira mai ona haree oinsá Governu dezenvolve reforma sira ne’e, i tinan kotuk sira nia avaliasaun husu atu kontinua nafatin estrutura programátika i ba tinan ne’e Governu halo ezersísiu kompleta estrutura programátika ba entidades 86 inklui entidades Estadu no Munisípiu sira inklui RAEOA no ba tinan 2020 nian Governu sei foku ba iha 137 programa”, esplika Kordenadóra UPMA ba jornalista sira hafoin remata reuniaun.
Prezensa Ekipa OECD iha Timor-Leste ba tinan ne’e atu halo konsulta ho entidade relevante sira, ne’ebé sira nia programa tama iha prioridade ba tinan 2020 nian, hodi halo avaliasaun ba programa sira ne’ebé la’o daudaun hela, hodi haree implementasaun tuir ona mekanizmu ne’ebé estabelese ka seidauk, karik seidauk sei fó sujestaun foun oinsá bele melloria liután programa sira ne’e ba tinan fiskál tuir mai.
Ekipa ne’e mós entrega ona livru relatóriu avaliasaun tinan 2018 nian ba Primeiru-Ministru, ne’ebé sei aprezenta iha reuniaun Konsellu Ministru.
Hola parte mós iha enkontru ne’e Konselleiru, Nick Cumpston no Sekretáriu Dahuluk, Bem Kybert hosi Departamentu Negósiu Estranjeiru no Komérsiu (DFAT)/ Embaixada Austrália.
OECD, nu’udar organizasaun internasionál ne’ebé serbisu atu konstrui polítika di’ak ba vida di’ak, ho objetivu forma polítika hodi promove moris di’ak, igualdade, oportunidade no bem-estar ba ema hotu. Hamutuk ho Governu, formula polítika no sidadaun, esforsu harii norma sira internasionál nian no buka solusaun bazeia ba evidénsia ba serie dezafiu sosiál, ekonomia no ambiente.
OECD reuni país membru no parseiru sira ne’ebé kolabora iha kestaun global importante iha nivel nasionál, rejionál no lokál. Liuhosi padraun no inisiativa sira, serbisu hodi ajuda impulsiona no hakait reformasaun iha país sira liu 100 iha mundu tomak hodi konstrui sabedoria koletiva no valor kompartilladu. HOTU
